Aktivnosti povjerenstva za mali nogomet ZNS-a

1.UVODNI DIO



Riječ FUTSAL=FUT+SAL je iternacionalni termin za Mali nogomet.Dolazi od španjolske ili portugalske riječi za „indoor“ (dvorana) „SALon“ili SALao“
Više od 100 zemalja sudjeljuje u FIFA/FIFA Konfederacije Futsal natjecanju
Milijuni prakticiraju Futsal.Prema istraživanjima talijanskog olipiskog komiteta više od 4.000.000 talijana redovito prakticira Futsal(dva puta tjedno)
Futsal je sport sa najvećom stopom rasta na svijetu.
• FIFA takmičenje za mlade kategorije
• FIFA takmičenje za žene
• FIFA Futsal trenerske/sudačke tečajeve
• Futsal olimpiski sport
• Unifikacija svih Futsal organizacija pod krovom FIFA-e


1.2. KRITERIJI SELEKCIJE MALONOGOMETAŠA

Selektivni nogomet traži visoke zahtjeve na sposobnostima i osobinama malonogometaša.Na rezultat u malmnogometu utječu mnogi faktori:PSIHOMOTORNI,FUNKCIONALNI,INTELEKTUALNI,SOCIOLOŠKI FAKTORI,MOTIVACIJA,ANTROPOMETRISKI FAKTORI,METODE OBUKE I RAZNI VANJSKI FAKTORI(igralište, sudac,oprema itd)FAKTOR GREŠKE.
Drugim riječima postoje VANJSKI I UNUTARNJI FAKTORI.Najvažnije faktore predstavljaju psihomotorne sposobnosti igrača što je razumljivo,jer uspješno riješavanje situacija u malomnogometu pretežno se izvodi motorikom.
Time se misli na kordinaciju, brzinu,preciznost,snagu,fleksibilnost i izdržljivost.Iza ovih sposobnosti igrača gdje se misli na efikasnost sistema za transport energije u organizam.
Taj sistem ovisi o funkcioniranju respiratornog,kardiovaskularnog,endokrinog i nervnog sistema.
U selekciji malonogometaša moraju se preferirati one sposobnosti i osobine koje su pretežno urođene i na koje se relativno malo može utjecati.
Iz toga proizlaze osnovni kriteriji u selekciji malonogometaša,a to su:
• Smisao na malonogometnu igru(kombinatorika,maštovitost,kreativnost,inprovizacija)
• Kriteriji brzine i eksplozivnosti(brzina reakcije,startna brzina,brzina osnovnog trčanja,frekvencija koraka,brzina baratanja loptom,brzina riješavanja u situacijama, eksplozivnost u start,odrazu,duelima)
• Koordinacija i preciznost(sposobnost izvođenja kompleksnih kretnji,brzina učenja novih pokreta tehnike,kinestatički osjećaj za loptu,preciznost pri dodavanju lopte i udarcima na gol.)
• Funkcionalne sposobnosti(aerobni i anaerobni kapaciteti,maksimalna potrošnja kisika)
• Psihosociološki kriteriji (motivacija,određena agresivnost,samodominacija,emocionalna stabilnost,karakter,komunikativnost,pripadnost skupini)
• Ostali kriteriji (fizička konstitucija,zdrastveni status,uvjeti i režim života, škola)
Idealno bi bilo da su kod igrača ispunjeni svi kriteriji, jer takve igrače smatramo talentima za malinogomet.
TEK NAKON OVAKO DEFINIRANIH KRITERIJA SELEKCIJE MALONOGOMETAŠA IMA SMISLA GOVORITI O PRINCIPIMA SPORTSKE PRIPREME MALONOGOMETAŠA I TENDENCIJAMA NJEZINOG RAVOJA.

1.3 ZAHTJEVI I PRINCIPI SPORTSKE PRIPREME

U sportskoj pripremi izdvajaju se različiti oblici,a to su:TEHNIČKA,FIZIČKA,TAKTIČKA I PSIHOSOCIOLOŠKA.Sve pripreme imaju specifičke zadatke ali i zajednički cilj(uspjeh malonogometaša u natjecanju).Nikako se ne smije zapostaviti niti jedan od nabrojenih oblika sportske pripreme,oni se međusobno isprepliću i dopunjavaju uz određene optimalne odnose.
Prikaz globalnih vrjednosti odnosa raznih vrsta priprema izkazan je sljedećom tabelom.


VRSTA
PRIPREME UZRASNA KATEGORIJA

VRSTA PRIPREME	UZRASNA KATEGORIJA
	13-14g	15-16g	17-18.g
TEHNIČKA	50%	40%	35%
FIZIČKA	30%	35%	35%
TAKTIČKA	15%	20%	25%
PSIHOSOC.	5%	5%	5%

1.3.1. TEHIČKA PRIPREMA

Trend razvoja tehničke pripreme nogometaša ukazuje na sljedeće:
• malonogometaš mora biti univerzalno obučen
• Njegova tehnika mora biti vrlo dinamična
• Osobnu pažnju mora se posvetiti udarcima na gol iz raznih pozicija,te udarcima iz zraka
• Dati naglasak na raznolikost i preciznost dodavanja
• Vođenje lopte bit će svedeno na minimum zbog tendencije“brze predaje lopte“
• U primanjima lopte dominirat će prijenos lopte
• Od driblinga i finta dominirat će dinamički elementi kao što su dribling i fintiranje vanjskom i unutrašnjom stranom stopala,đonom,finta tijelom i finta lažni šut
• Usvajanje tehnike oduzimanja lopte(svi)

1.3.2. FIZIČKA PRIPREMA

Najveći progres u malomnogometu zabilježen je na poboljšanju fizičke pripreme.
Osnovni zadatak fizičke pripreme kod vrhunskih momčadi je podizanj psihmotornih sposobnosto na visoki nivo u pravcu razvoja maksimalnih mogućnsti.
Od psihomotornih spsobnosti dominiraju:BRZINA,EKSOLOZIVNA SNAGA I BRZINSKA IZDRŽLJIVOST.
Trend razvoja fizičke pripreme pokazuje sljedeće:
• Da se u budućnosti još više biti naglašen razvoj brzine,eksplozivne snage,brzinske izdržljivosti
• Da će se zahtjevati gotovo savršena fizička priprema malonogometaša
• Opterećenje u fizičkoj pripremi posebno će se posvećivati do jednog optimalnog nivoa i to više na račun inteziteta,a ne na obujamu rada
• Pronaći će se mjerni instrumenti za objektvno praćenje efekta fizičke pripreme

1.3.3. TAKTIČKA PRIPREMA

Taktička priprema smjerena je na razvoj taktičkih sposobnosti igrača.
Međusobna suradnja igrača pri rješavanju situacija igri usvojena je sposobnošću idefikacije i analizi situacije u igri,misaonom rešenjima taktičkog zadatka.
Taktička priprema u osnovi nastoji usvojiti određeni SISTEM ili KONCEPCIJU igre.
To postižesvrhishodnim inividualnim djelovanjem,suradnjom dvojice,trojice ili više igrača tj.djelovanjem pojedinih linija u obrani,tranziciji i napadu.

1.3.4. PSIHOSOCIOLOŠKA PRIPREMA

Utječe na intelektualne sposobnosti,osobine ličnosti,na motivaciju igrača i na stvaranje homogenog kolektiva.
Psihološkom pripremom moguće je povečat motivaciju za igru,otkloniti strah od utakmice,eliminirati psihičke traume poslje poraza itd.
Razgovorom,sugestijom,povjeravanjem između malonogometaša i trenera mogu se riješiti mnoge brige.
Neki treneri nabazi sugestije vrše kod malonogometaša veliku mobilizaciju energije za utakmice.Poznate su metode auto sugestije,jedna od njih tako i predstavlja i tzv. Autogeni trening relaksacije.


2.PROGRAM RADA

Pod programom rada misli se na sadržaj rada izbor metoda i sredstva treninga,na određivanje volumena opterećenja,na izbor sredstva za mjerenje sposobnosti,na kontrolu efekta trenažnog procesa,na izbor ostalih sredstva zareaizaciju postaljenih zadataka i ciljeva.

UZRASNA KATEGORIJA GODINE STR.	BROJ TRENINGA TJEDNO	BROJ TRENINGA GODIŠNJE	TRAJANJE TRENINGA U MINUTAMA	BROJ UTAKMICA GODIŠNJE
13-14	2-3	96-144	45-60	20-25
15-16	3-4	144-192	60-80	25-30
17-18	4-5	192-240	60-90	25-30

Uz osnovne aktivnosti(treninzi, utakmice) potrebno je planirati i realizirati i ostale aktivnosti a koje spadaju.
• Sportski kamp(jednom godišnje)
• Testiranje( dva puta godišnje)
• Liječnički pregled(dva puta godišnje)
• Sastanak klegija trenera(jedanput tjedno)
�