Svjetsko prvenstvo u futsalu stiglo je do svojeg sedmog izdanja. Tek. Kratka povijest ovog natjecanja započela je 1989. kada je sve popularniji sport s 10 igrača, 40 minuta igre i dva poluvremena potpao pod okrilje FIFA-e. SP-u futsalu tada je doživjelo svoje prvo svjetsko izdanje. Od tada i prvog svjetskog prvenstva igranog u Nizozemskoj pa sve do danas, kada se SP održava na Tajlandu natjecanje je doživjelo nekoliko izmjena.
Broj reprezentacija koje se bore za titulu najbolje na svijetu sa 16 prerasao je najprije 2008. godine u 20, da bi konačno dosegao brojku od 24 najbolje selekcije svijeta (koje dolaze iz 6 kontinentalnih konfederacija) raspoređenih u šest skupina po četiri reprezentacije, od kojih 2 najbolje iz svake grupe, kao i četiri najuspješnije trećeplasirane reprezentacije prolaze u daljnji krug natjecanja. Nakon prvog SP-a, već u njegovom drugom izdanju 1992. godine u Hongu Kongu usvojeno je i novo pravilo koje je ostalo neizmijenjeno do danas, ono ‘čiste igre’ prema kojem nakon isteka 20 minuta igre nema nadoknade vremena, kao što je to praksa u nogometu, već se kod svakog prekida igre vrijeme zaustavlja.
Nizozemska, 1989: Brazil prvi svjetski prvak u futsalu
U čast Nizozemskog nogometnog saveza koji je slavio svoju stotu obljetnicu postojanja prvo izdanje svjetskog prvenstva u futsalu 1989. organizirano je upravo u Nizomemskoj. Zemlja u kojoj je futsal uživao veliku popularnost ugostila je tako 16 najboljih reprezentacija svijeta, a prvi naslov u povijesti ovog natjecanja odnijela je selekcija Brazila i to u finalu upravo protiv organizatora i domaćina prvenstva.
Nakon što su prve skupine prošli kao prvoplasirani, oba su finalista svoje natjecanje u drugoj skupini završili kao drugi. Brazil je izgubio tek od SAD-a, kojem je potom bila kobna upravo Nizozemska, dok su Južnoamerikanci izbacili Belgiju, reprezentaciju koja je nadigrala domaćine u grupnoj fazi natjecanja.
U finalu su se stoga obje momčadi s pravom nadale naslovu. Brazil je poveo preko Benattija, Nizozemska izjednačila golom Loosvelda, no na isteku vremena Raul je ugasio nadu domaćina. Svojim pogotkom donio je Brazilu prvi povijesni naslov svjetskih prvaka. Nizozemska se utješila titulom najboljeg igrača natjecanja koja je pripala Victoru Hermansu, prisutnom i na ovogodišnjem izdanju SP-a, ali kao trener, na klupi Tajlanda.
Više o SP-u 1989. možete pročitati ovdje.
Hong Kong, 1992: Brazil uz tek jedan remi do drugog uzastopnog naslova
Drugim izdanjem svjetskog natjecanja, održanom 1992. u Hong Kongu, dominirao je Brazil i suvereno, bez ijednog poraza uzeo svoj drugi naslov svjetskog prvaka.
Brazil je za novi naslov ponovno morao odmjeriti snage sa SAD-om, jedinom reprezentacijom koja im je nanijela poraz u prvom izdanju, no ovog puta međusoban ogled dočekali su u finalu.
‘Selecao’ je tako, predvođen Fininhom, Manoelom Tobiasom i najboljim igračem prvenstva koji je u posljednjem susretu s dva gola presudio Amerikancima, u konačnoj pobjedi Brazila 4:1, Jorginhom, sa sedam pobjeda i svega jednim remijem (i to upravo sa SAD-om u skupini) osvojio drugi uzastopni naslov svjetskog prvaka.
Više o SP-u 1992. možete pročitati ovdje.
Španjolska, 1996: Preko domaćina Selecao do trećeg naslova u nizu
Apsolutna dominacija Brazila na svjetskoj smotri nastavila se i 1996. godine, u tek trećem izdanju svjetskog natjecanja kojem je domaćin bila Španjolska.
Španjolci su bez ijednog poraza stigli do završnice protiv dvostrukih svjetskih prvaka u želji da pred vlastitom publikom stignu do naslova. Brazilci su svoj savršeni niz na prvenstvu pokvarili tek jednim remijem u drugoj fazi natjecanja, no to ih nije stajalo plasmana u finale i borbe za svoj treći naslov svjetskih prvaka.
Usprkos podršci domaće publike i besprijekornoj igri tokom cijelog natjecanja Španjolci su u finalu ipak pokleknuli pred Brazilom (6:4) i njegovim najboljim igračem, Manoelom Tobiasom, koji su stigli do svog trećeg zlata.
Više o SP-u 1996. možete pročitati ovdje.
Gvatemala, 2000: Prekid brazilske dominacije, Španjolska konačno na krovu svijeta
Naslov im je i to kao domaćinima četiri godine ranije izmakao u finalu s Brazilom, ali Španjolci su na SP-u igranom u Gvatemali konačno prekinuli dominaciju južnoameričke momčadi i postali tek druga reprezentacija koja je stigla do svjetskog zlata.
Nakon čak 11 godina i tri zlatna odličja Brazil je konačno svrgnut s trona.
Obje selekcije dominirale su čitavim natjecanjem i od prve minute pokazale kako će opet međusobno odlučivati u najboljoj reprezentaciji svijeta. Brazil je svoje rekordno, četvrto zlato tražio u finalu protiv Španjolaca, nakon što su u polufinalnom ogledu „glatko“ dobili Portugal (8:0), dok je „Furia“, željna iskupljenja za poraz četiri godine ranije, nešto teže osigurala završnicu u susretu protiv Rusije.
U reprizi finala iz Barcelone ’96. Španjolci su dvaput ispuštali vodstvo, izdržali „nalet“ Brazila koji se vratio u utrku, ali na kraju, dvama golovima Javija Rodrigueza za konačnih 4:3, izborili svoje prvo zlato.
Povijesno finale u kojem je po prvi puta slavila druga reprezentacija osim Brazila, sudio je upravo hrvatski sudac, Ivan Novak.
SP u Gvatemali bilo je prvo i za reprezentaciju Hrvatske, koja je osigurala u svom debiju na velikom natjecanju 5. mjesto.
Više o SP-u 2000. možete pročitati ovdje.
Tajvan, 2004: Španjolci ponovo prvaci, Brazilu tek bronca
Španjolci su se potvrdili kao najbolja reprezentacija svijeta i na idućem izdanju SP-a, 2004. godine na Tajvanu. Za „Furiju“ je to bilo drugo uzastopno zlato, dok su se trostruki svjetski prvaci Brazil, nakon poraza u prethodnom finalu, ovog puta morali zadovoljiti još jednom stepenicom niže. Brazilci po prvi puta nisu izborili završnicu i sa SP-a su se vratili tek s broncom.
Španjolci i Brazilci ovog su puta snage morali odmjeriti već u polufinalu. Nakon 40 minuta igre i produžetaka rezultat je i dalje bio 2:2. U izvođenju penala spretnija je bila Španjolska, koja je zahvaljujući jednoj pogrešci Brazila, ali i sjajnoj obrani Luis Amada izborila finale.
U drugom polufinalnom susretu, između dvije reprezentacije koje su jednako tako slovile kao favoriti natjecanja i dominirali grupnom fazom, Italije i Argentine, „Azzurri“ su ipak osigurali svoje prvo povijesno finale.
Brazilci su tako ostvarili do tada najlošiji plasman na SP-ima, osvojivši tek treće mjesto, dok se Španjolska po drugi puta okitila naslovom svjetskih prvaka i koja je, iako je susret završio 2:1, uvjerljivo svladala Talijane u finalu.
Više o SP-u 2004. možete pročitati ovdje.
Brazil, 2008: Selecao na svom parketu vratio naslov
Domaćin posljednjeg izdanja SP-a bio je upravo Brazil, jedina reprezentacija koja je na vlastitom parketu uspjela doći do naslova prvaka. Nakon dva uzastopna naslova „Furije“ Brazil se uspio vratiti na sam svjetski vrh i osigurati četvrto zlato u svojoj povijesti.
Neupitni favoriti za osvajanje naslova podjednako su se namučili u svom pohodu na finale. Brazil se na posljednjoj stepenici, polufinalu s Rusijom, poprilično namučio, dok je Španjolska tek nakon produžetaka i zahvaljujući pomalo upitnom autogolu talijanskog reprezentativca Foglije osigurala borbu u finalu protiv domaćina.
U trećem međusobnom finalu ovog je puta ipak slavio Brazil. Heroj susreta, koji je svojim obranama donio četvrto zlato svojoj reprezentaciji, bio je rezervni golman Franklin, koji se čak dvaput ispriječio španjolskim igračima na golu. Nakon što je rezultat i nakon produžetaka ostao 2:2, izvođenjem penala odlučivalo se o svjetskom prvaku. Franklin je obranio udarce Torrasa i Marcela i tako vratio naslov u Brazil.
Više o SP-u 2008. možete pročitati ovdje.
Tajland, 2012: Od 1. do 18. studenog 24 reprezentacije borit će se za naslov novog svjetskog prvaka!
